Buđenje i spavanje

Buđenje i spavanje su dva fiziološka stanja ljudske aktivnosti koja su uzrokovana aktivnostima određenih centara mozga, naročito hipotalamusa i subtalama, kao i zonama plave tačke i jezgra šuta koja se nalazi u gornjem delu mozga. Oba ova perioda su ciklična u svojoj strukturi i su podređena dnevnim ritmovima ljudskog tela.

Ritam unutrašnjeg sata

Mehanizmi budnosti i spavanja se još uvek proučavaju i postoje bar nekoliko teorija o tome kako funkcioniše naš unutrašnji sat. Budimo u stanju budnosti, svesno reagiramo na sve stimulacije, potpuno svesne naše povezanosti sa spoljnim svetom, naša aktivnost mozga je u aktivnoj fazi i skoro svi procesi vitalne aktivnosti koji se odvijaju u našem telu imaju za cilj apsorbovanje i racionalno potrošenje energetskih resursa od spolja u obliku vode i hrane. Generalno, psihofiziologija spavanja i budnosti je uzrokovana regulacijom različitih sistemskih struktura mozga, što posebno doprinosi akumulaciji informacija dobijenih kada smo u stanju aktivnosti i detaljnije njegovu asimilaciju i distribuciju u memorijske odjeljenja tokom sna.

Pet koraka spavanja

Stanje spavanja karakteriše nedostatak aktivnosti usmjerene na spoljni svet i uslovno podijeljene u pet faza, od kojih svaka traje oko 90 minuta.

  1. Prva dva od njih su faze svetlosti ili plitkog spavanja, tokom kojih se disanje i srčani uticaj usporavaju, međutim, tokom ovog perioda možemo se probuditi čak i sa najmanja dodira.
  2. Zatim dolazi i treća i četvrta faza dubokog sna, tokom koje se javlja još sporiji otkucaj srca i potpuni nedostatak odgovora na vanjske stimuluse. Probudi se osoba koja je u fazi dubokog sna mnogo teže.
  3. Peta i poslednja faza spavanja u medicini se naziva REM (Rapid Eye Movement - ili brzo pomicanje očiju). U ovoj fazi spavanja, disanja i palpitacije, oka se pomera pod zatvorenim kapcima i sve to se dešava pod uticajem snova koje osoba vidi. Specijalisti iz oblasti somnologije i neurologije tvrde da su sani apsolutno svi, ali se ne svi ljudi pamte.

U trenutku zaspanja, ai nakon završetka duboke faze spavanja, ulazimo u tzv. Graničnu državu između sna i budnosti. Tokom ovog perioda, veza između svesti i okoline realnost, u principu, ali u potpunosti se ne povezujemo sa njom.

Poremećaji sna i budnosti mogu biti uzrokovani različitim psiho-fiziološkim faktorima, kao što su neujednačeni raspored rada sa smenama, stres , promene vremenskih pojaseva za vazdušni prevoz itd. Međutim, uzroci lutalnog ritmičkog djelovanja - odmor takođe mogu biti pokriveni određenim bolestima, posebno narkolepsijom ili hipersomnija. U svakom slučaju, sa bilo kojim ili manje izraženim kršenjima cikličnog stanja budnosti i sna, preporučljivo je da se konsultujete sa specijalistom.