Uticaj muzike na osobu

U svetu je veoma malo ljudi koji ne vole muziku. U muzici postoji puno melodija i žanrova, neki kao pesme većine, drugi su namenjeni malom delu navijača, ali svaka muzika može da boje raspoloženje ljudi, promeni svoja osećanja.

Uticaj muzike na ljude je poznat još od davnih vremena, na primer, šamani su uz pomoć ritmova uveo pleme u masovnu hipnozu , a trubadori su osvojili srca lepotica koje pevaju serenade na gitaru. Sigurno ste često osećali radost prijatne melodije i melanholije na zvuku tužnih nota.

Uticaj muzike je ogroman na emotivnoj sferi svake osobe, jer emocije rađaju osećanja koja izazivaju proizvodnju hormona, a od njih zavisi i humoralna regulacija celog organizma. Ovaj mehanizam zasniva se na muzičkoj terapiji koja je nastala u davnim vremenima i relevantna je u sadašnjem vremenu. Filozofski lekar Aesculapius tretirao je zvukove cijevi za bolove u leđima, a u 19. i 20. veku započeo je snimanja klasične muzike u mnogim psihijatrijskim klinikama.

Nervni sistem percipira zvučnu melodiju kao neku vrstu koda koji se pretvara u različite odgovore. Uticaj muzike na ljudski mozak manifestuje se u činjenici da harmonična melodija dovodi do normalizacije svih mentalnih procesa. Na primer, radi poboljšanja memorije, preporučuje se slušanje Mocartove muzike. Radovi ovog kompozitora imaju najveći povoljan uticaj na nervne procese.

Uticaj muzike na razvoj deteta

Auditorni analizator počinje da funkcioniše na 8-10 sedmicu intrauterinog razvoja, od ovog trenutka fetus već uhvati mnogo zvukova. Od ovog perioda psihologi preporučuju budućim majkama da razgovaraju više sa bebom i uključuju melodičnu muziku, neke žene se prilagode da stavljaju slušalice na stomak.

Bez obzira na to koje muzičke želje se posmatraju u budućoj majci, samo je mirna i klasična muzika korisna za dijete. Monotone melodije izazivaju stanje relaksacije kod bebe i u budućnosti ne preti neurotičnim stanjima i hipertoničnim mišićima.

Brojne studije su pokazale da klasična muzika ima jedinstveni uticaj na intelekt osobe, djece čije su majke svakodnevno probudile i zaspale pod notama klasika, imaju veće talente od druge djece. Ovi momci su brzo formirali psihološke veze, tako da su mirni, ne podložni nepotrebnim osećanjima i histerijama, imaju odlično pamćenje. Takođe je dokazano da klasična muzika pozitivno utiče na rast koštanog tkiva.

Uticaj na lice različitih pravaca muzike

Kreiranje muzike je kreativan proces. Samo talentovani ljudi mogu napraviti remek-delo. Takav idealan standard u oblasti muzike smatra se klasikom. Melodije klasičnih dela imaju izrazit terapeutski efekat - olakšavaju udaranje, poboljšavaju spavanje. Pozitivni uticaj klasične muzike na osobu povezan je sa povećanjem toka krvi do nervnih završetaka, što zauzvrat izaziva proizvodnju endorfina, biološki aktivnih supstanci koje poboljšavaju opšte stanje i raspoloženje.

Pops se smatra lošim kvalitetom muzičkog dela, što samo ugrožava mentalne procese i dovodi do degeneracije ličnosti . U melodijama pop muzike otprilike 150 otkucaja u minuti, što više podseća na zvuk šamanovog tamburaša i uvodi svoju psihu u neku vrstu zavisnosti. Ritmični udari pop muzike dovode do frustracije nervnog sistema, ljudi koji često slušaju ovu muziku postaju iritabilni, povećavaju nervozu.

Rok muzika, sa prevelikom entuzijazmom za to, može imati negativan uticaj na osobu, jer reprodukovan u ritmu koji utiče na oblast mozga odgovornog za seksualne funkcije. Takođe, studije testiranja su pokazale da mladi ljudi, koji često posećuju "užive" rock koncerte, su skloni pogoršanju pamćenja, pažnje, gubitka intelekta i logičkog razmišljanja.