Racionalno razmišljanje

Racionalno razmišljanje je vrsta razmišljanja koja sledi jasnu logičku vezu i vodi ka određenom cilju. Iracionalno i racionalno razmišljanje su suprotni koncepti, gde iracionalna opcija pretpostavlja odsustvo logike, povezanosti i ciljeva.

Metode racionalnog razmišljanja

Racionalno razmišljanje pretpostavlja način razmišljanja koji ne uzima u obzir senzornu sferu. Ovo je čisto kognitivni proces, u kojem nema mjesta za lične emocije i procjene stvarnosti. Trebalo bi shvatiti da racionalno razmišljanje ne znači produktivno razmišljanje.

To je racionalna vrsta razmišljanja koja omogućava osobi da se "sabere" i adekvatno proceni šta se dešava u situaciji koja ga dovodi u emocije. Ovakvo razmišljanje izbacuje predznanja, impulse, želje, iskustva, utiske i sve subjektivne.

Uloga racionalnog razmišljanja u saznanju ne može se prenaglašavati: to nam omogućava da pružimo nepristrasne karakteristike i definicije u bilo kojoj sferi.

Racionalno i figurativno razmišljanje

Vizuelno razmišljanje se takođe naziva vizuelno-figurativnim. Njegova posebnost je što vam omogućava da napredujete u spoznaji bez ikakvog pravog delovanja. Vizuelno razmišljanje posmatra situaciju intuitivno, bez analize. Istovremeno, ukoliko rezultat takvog razmišljanja ne bi trebao biti izražen, verbalni zaključci neće biti formulisani. Interesantno je da se za ovakav način razmišljanja sam jezik ispostavlja da je manje važan od racionalnog razmišljanja, koji je izgrađen na osnovu poznatih reči, koncepata i varijanti mentalne aktivnosti.

Za razliku od racionalnog tipa, u figurativnom razmišljanju, rezultat će biti ispunjen velikim brojem ličnog sadržaja i značenja. Vizuelno razmišljanje je posebno važno za kreativne ljude koji kroz umetničko delo pokušavaju da prenose drugima sliku koja bi se teško mogla izraziti na drugi način.

Prisustvo figurativnog razmišljanja čini Tjutčevu čuvenu frazu "izgovorena misao je laž". Osoba koja pokušava da objasni svoja osećanja , transformiše slike u reči, a njegov sagovornik riječi izvlači sliku, a on više nije onaj koji je uložila druga osoba. Lakše je razumijevati jedni druge kada osoba djeluje sa konceptom racionalnog razmišljanja, logičkim zaključcima i terminima, čije je značenje precizno utvrđeno i poznato sagovorniku.