Ožiljak na materici

Danas, sve više žena posle operacija ili carskim rezom na materici ostaju ožiljci. Kada se ženski zid uterusa iseče, lečenje ne dolazi uskoro. Ovaj fenomen se sprovodi postepeno, pa je neophodno redovno posjećivati ​​liječnika kako bi pratili stanje ožiljaka.

Trudnica u ovoj državi je moguća, ali ako žena ima ožiljak na materici tokom trudnoće, neophodno je pažljivo voditi brigu o njenom zdravlju i pokušati učiniti rez na što je moguće duze vreme. U trudnicama norma je ožiljak na materici od 3,5 mm u trenutku 32-33 nedelje, a kod 37-38 normalni ožiljak treba biti najmanje 2 mm. Ako, međutim, trudnoća primećuje nedoslednost ožiljka na materici, odnosno ne stegne kako treba, onda može doći do rupture materice duž ožiljaka, što dovodi do porođaja sa komplikacijama. Generalno, u većini slučajeva nedoslednost ožiljka na materici podseća na prve znake abortusa, što dovodi do velikog broja komplikacija.

Šta utiče na stopu zarastanja ožiljaka u materici?

Priroda isceljivanja isečenog zida materice zavisi od sljedećih faktora:

Ali, pored svega navedenog, postoje i povrede, zbog čega ožiljak u materici postaje tanji. Ako je žena prouzrokovala uzdužni (telesni) rez na materici tokom operacije, nakon operacije neko vreme, ožiljak će postati neodrživ. Najmanji rizik od insolventnosti ožiljaka je period od dve godine nakon operacije, ali ovaj period ne bi trebalo da prelazi 4 godine.

Manje češće na materici formira neujednačeni ožiljak, ako je carski rez odrezan transverzan. Naravno, u ovom slučaju, ožiljak materice i dalje boli, ali nova trudnoća ne negativno utiče na konzistenciju ožiljaka.

Endometrioza je rezultat carskog reza

Nakon carskog reza, nakon određenog vremena, endometrioza se može formirati na površini materice zbog ožiljka na organu. Ova pojava je proliferacija tkiva, struktura slična tkivu uteralne šupljine. Ali za razliku od mukoznih tkiva materice, koja se nalaze unutar nje, endometrioza se razvija izvan endometrijuma.

Ova komplikacija dovodi do povećanja metastaza u okolnim tkivima i klijanja u mišićnom tkivu, mukoznim membranama, koži, vlaknima i čak i kostima. Endometrioza može stvoriti maligne osobine, što rezultira karcinomom, sarkomom ili karcinokarcinomom materice. Na etiopatogenetski razvoj bolesti utiču hormonski faktori, naročito nedostatak progesterona ili višak estrogena.

Mehanička intervencija u uteralni šupljini obično dovodi do endometrioze u 33,7 posto slučajeva. Bolest može biti seksualna i ekstra-viralna. Svaki od ovih pojava dovodi do brojnih komplikacija i na pogoršanje dobrobiti žene. Najčešći simptomi endometrioze su menstrualni poremećaji, glavobolja, mučnina i čak nesvestica.

Lečenje nekonzistentnog ožiljaka na materici počinje preliminarnim pregledom i isporukom svih neophodnih testova. Takođe, vrši se temeljna dijagnoza, nakon čega lekar određuje adekvatan tretman za određenog pacijenta. Ponekad ženi treba rekonstruktivno-rekonstruktivnu operaciju.