Klasifikacija emocija

U nauini su pokušaji više puta napravljeni da bi se napravila klasifikacija emocija, ali do danas, većina stručnjaka smatra najkompletniju klasifikaciju Isardove liste. O tome ćemo razgovarati.

Klasifikacija izardovih emocija u psihologiji

Klasifikacija emocija i osećanja je, naravno, prilično konvencionalna, pa u naučnom svetu još uvek postoji debata o tome da li se nešto može dodati ili promeniti. Izard je izdvojio osnovne i derivativne emocije, prve se smatraju osnovnim. Klasifikacija osnovnih emocija i njihovih funkcija je sljedeća, ima 9 emocionalnih stanja osobe, naime, interesovanje, radost, iznenađenje, patnja, bes, gnusnost, prezir, strah i sram. Sve ove emocije su neophodne za osobu, jer su to originalni signali koji nam govore o tome kakva je situacija za nas, pozitivna ili negativna. Na primjer, ako se osoba gadi, on zapravo prima signal da je određena situacija za njega opasna ili fatalna, ne mora nužno fizički, možda ga situacija moralno uništi i to nije ni manje, a ponekad i važnije.

Klasifikacija osećanja

Osim klasifikacije emocija u psihologiji, postoji i kvalifikacija osećanja. Uključuje tri glavne grupe osećanja, moralne ili moralne, intelektualne i estetske. Prva grupa obuhvata sva osećanja koje osoba oseća kada upoređuju stvarne događaje sa onim vrednostima koje su nas porodili i podučavali. Recimo da ako osoba vidi da neko na ulicama otpada, zavisno od koncepata koje je uspostavio u detinjstvu, može se osećati sramota, besa i ljutnje.

Druga grupa osećaja je neka vrsta iskustva povezanih sa procesom ljudske kognitivne aktivnosti. Na primer, osoba može biti zainteresovana ili iritirana kada proučava predmet. Ovi osećanja mogu pomoći osobi u procesu učenja i sprečiti ga u tom procesu, naučno je dokazano da osoba koja je zainteresovana za predmet podučavanja mnogo brzo pamti informacije, njegova produktivnost mišljenja se povećava. Zbog toga pismeni nastavnici uvek pokušavaju da se djeci usude na ljubav prema svojoj temi i uzrokuju im interesovanje.

Treća grupa osećaja predstavlja emocionalni stav osobe prema svemu onome što lepo vidi. U ovom slučaju, osoba može doživeti inspiraciju ili ekstazu.