Šta je strašnija ravnodušnost ili mržnja?

Pitanje, na koje je vrlo teško dati jasan odgovor, muči više od jedne generacije. Šta je zaista užasnija ravnodušnost ili mržnja? Naravno, i obojica osećaju osećanja čoveka, ali, kao što znate, mržnja samo bije osećanja i samopoštovanje jedne osobe, dok indiferentnost ubija, da li to znači da je ravnodušnost užasnija?

Dakle, šta je ravnodušnost? Nezainteresovanost je nevoljnost da učestvuje u promjenama u sopstvenom životu iu promjenama u javnom životu. Ljudi koji su ravnodušni nemaju iskustva o drugim ljudima, oni su neaktivni i stalno u stanju apatije.

Postoji mnogo manifestacija ravnodušnosti, a mržnja se manifestuje isključivo snažnim osećajem koji sprečava ne samo objekat koji ga uzrokuje, već i onaj koji ga zrači.

Uzroci ravnodušnosti

Problem indiferentnosti leži u samoj osobi, u svojim uvredama i njegovoj želji da se zaštiti od boli koja je naneta. Po pravilu, osoba počinje da doživljava ravnodušnost prema životu kao neku vrstu zaštite, stoga pokušava da se zaštiti od stresa i negativnih osećanja.

Želja da se zaštiti od zla sveta, koji je više puta odbacivao i uvređivao svoja osećanja, dovodi do činjenice da osoba nesvesno počinje da prikazuje ravnodušnost. Ali ovo je preplavljeno sa posljedicama. Često, vremenom, ravnodušnost postaje unutrašnje stanje pojedinca, i ona se manifestuje ne samo u ravnodušnosti prema društvenom životu, već iu ravnodušnosti prema sebi.

Razlozi za indiferentnost prema sebi mogu biti alkoholizam, zavisnost od droge, mentalne bolesti, lekovi ili mentalna retardacija. Kratkoročni oblici ravnodušnosti lako se izlečuju, jer se uglavnom javljaju zbog snažnog stresa ili nedostatka milosti i ljubavi.

Nezainteresovanost muža

Pitanje koje posebno zabrinjava žene, što je razlog indiferentnosti u odnosu? Zašto se pojavljuje ravnodušnost čoveka nekoj voljenoj ženi?

Prva stvar koju treba zapamtiti u ovoj situaciji je da indiferentnost čoveka ne nastane niotkuda. Po pravilu, to se pojavljuje uz obostranim očajima i zameranjima, sa nestabilnim seksualnim životom, pa čak i bez njegovog odsustva. Čovek nikad neće ostaviti svoju voljenu ženu, koja ga organizuje u krevetu. Možda je razlog indiferentnosti njenog muža bio roman sa strane. U svakom slučaju, ako je jedan od supružnika počeo da oseća ravnodušnost prema drugom, neophodno je da se ne koncentrišete samo na sebe, već razgovarate sa svojim partnerom. Možda je razlog indiferentnosti bio neka vrsta domaćeg sukoba, što se lako može rešiti pričanjem o tome. Međutim, ako vaša druga polovina ne želi ništa da sluša, a kamoli da promeni svoju vezu, onda je možda vrijeme za odlazak.

Poznata izjava A.P. Čehov na ovom računu kaže: "Indiferencija je paraliza duše, preuranjena smrt" i nije tako lako se boriti, ali mržnja je samo emocija koja je u velikoj meri besmislena i neprestana. Dakle, u pitanju koje možemo nedvosmisleno reći da je ravnodušnost ili mržnja strašnija - ravnodušnost je strašnija. Indiferentni ljudi su osuđeni na usamljenost, a sami u našem svetu je najstrašnija stvar koju možete zamisliti.

Ako se jedan od vaših najbližih susreta sa problemom ravnodušnosti, nemojte stajati na stranu. Postavite pitanje: "Kako se baviti ravnodušnošću?". Pomozite mu da riješi ovaj unutrašnji problem, objasni da je ljudski život nemoguće bez milosti, brige, razumijevanja i ljubavi, jer je u njihovom prisustvu da ostane ravnodušan jednostavno nemoguć.